ZAMECI PROMJENE

Scenarij uobičajenog postupanja

Scenarij “Business as Usual” ("bez mjera") ili “pasivni scenarij” zasniva se na pretpostavci da će se u sljedećim decenijima nastaviti postojeći trendovi i da će (eventualne) promjene prakse i strategije u poljoprivredi nastajati pasivnim prilagođavanjem globalnim ili nekim drugim vanjskim trendovima. Zasniva se na "pasivnoj" politici i relativno statičnom razvoju događaja. Izgrađen je na pretpostavci da se u godinama što slijede poljoprivredna politika neće mijenjati u usporedbi sa sadašnjim uvjetima i da ova regija neće provoditi niz pravnih i administrativnih odredbi i agro-tehničkih mjera koje traži EU.

Scenarij uobičajenog postupanja ("bez mjera") – specifične pretpostavke

Manje poljoprivrednog zemljišta i stokeU usporedbi s početnim stanjem (2009.) i s razvojnim scenarijima, fizički obujam poljoprivredne proizvodnje (površina poljoprivrednog zemljišta i količina stoke) u scenariju "bez mjera" donekle su smanjeni. Pretpostavlja se da će se do 2050. godine zbog nedostatka aktivnih mjera ruralnog razvoja smanjiti broj ljudi koji žive na selu i bave se poljoprivredom. Smanjenje seoskog stanovništva ne mora značiti da će se smanjiti i poljoprivredne površine i količina stoke. Međutim, pod sadašnjim okolnostima to djeluje kao vjerojatniji ishod nego povećanje seoskog stanovništva. U skladu s tim, scenarij "bez mjera" uzima da će se 2050. područje stalnih travnjaka (livada i pašnjaka) u usporedbi s 2009. godinom smanjiti za 25%. Stalni travnjaci uglavnom se nalaze u brdovitim, planinskim i mediteranskim dijelovima zapadnog Balkana. Ta s poljoprivrednog gledišta marginalna područja vjerojatno će doživjeti najveće smanjenje stanovništva među svim seoskim područjima u regiji. Sljedstveno, pretpostavlja se da će se ukupna količina stoke u regiji također smanjiti za 15% u usporedbi s 2009. godinom.

Manje radne snageZbog smanjivanja poljoprivrednog područja i količine stoke, uzima se da će po tom scenariju u poljodjelskom sektoru biti zaposleno 10% manje ljudi nego u početnom stanju.

10% niži prinosi ratarskih kultura i travnjakaOvaj scenarij pretpostavlja da će do 2050. doći do smanjenja prinosa s obradivih površina i stalnih pašnjaka za 10% u usporedbi s 2009., zbog kombinacije sljedećih triju faktora:

Promjene klime već imaju značajan upliv na poljoprivredu na zapadnom Balkanu. Po procjenama, poljoprivreda u regiji bit će među sektorima koji će pretrpjeti najveće štete zbog oskudice vode (suše) i porasta temperature. Analiza modela usjeva pokazuje da će se do 2050. poljoprivredni prinosi nekih od glavnih usjeva smanjiti za 3-8% zbog promjena klime.

Gubitak plodnosti tla, uslijed gubljenja organske tvari u tlu (humusa) i zakiseljivanja tla proces je koji je već uznapredovao i nastavlja se. U posljednjih 70-100 godina poljoprivredna tla u regiji izgubila su 50-70% svoje organske tvari. Prosječni sadržaj organske tvari u najplodnijim hrvatskim tlima, onima u istočnoj Slavoniji, samo je 1,98%, što je mnogo niže od poljoprivrednog optimuma, dok je prosječna kiselost tla 5,6%. Ako u kratkom roku ne bude nikakve promjene poljoprivredne prakse, taj će proces vjerojatno napredovati pa će 2050. poljoprivredna tla u regiji biti "žedna", kisela i manje plodna.

Smanjivanje potrošnje mineralnih gnojiva u regiji čini se neizbježnim iz dvaju razloga. Postojeći preferencijalni aranžmani proizvođača mineralnih gnojiva u Hrvatskoj i Srbiji s njihovim isporučiteljima plina (državna poduzeća ili poduzeća s velikim vlasničkim udjelom države) ekonomski su neodrživi. Kako je primijećeno, cijena koju plaća jedini hrvatski proizvođač gnojiva, Petrokemija, približno je 50% niža od cijene plina uvezenog iz Rusije. Što se tiče srbijanskih proizvođača gnojiva, plin se isporučuje gotovo besplatno jer ta poduzeća često ne plaćaju svoje račune za plin. Teško je vjerovati da će se u vrijeme sve veće energetske krize i izgledne privatizacije proizvođača gnojiva i u Hrvatskoj i u Srbiji nastaviti s takvom praksom. Prema tome, sasvim je vjerojatno da će cijene mineralnih gnojiva rasti, a da će se njihova potrošnja u skladu s tim smanjivati.

Bez smanjenja prinosa voćnjaka & vinograda i stoke - Po scenariju "bez mjera", projicira se da će prinos po hektaru trajnih kultura kao što su voće i vinogradarski proizvodi ostati na razini iz 2009. To su vrlo profitabilne kulture i u njihovoj proizvodnji vjerojatno neće biti smanjenja upotrebe mineralnih gnojiva niti veće promjene prinosa. Za prognoziranu proizvodnju po grlu stoke i komadu peradi također se projicira da će ostati na razinama iz 2009.

Staklenika i navodnjavanja 0,5% više - Procjenjuje se da će se područje obuhvaćeno proizvodnjom u plastenicima i staklenicima, kao i navodnjavano područje, u usporedbi s 2009. godinom povećati za 0,5%.

Površina pod ekopoljoprivredom 20%Za područje obuhvaćeno organskim poljodjelstvom u ovom se scenariju projicira da će obuhvaćati 20% ukupnog poljoprivrednog zemljišta. Razvoj organskog poljodjelstva globalan je trend. Taj trend već postoji i u regiji i izgledno je da će se nastaviti čak i u pasivnom scenariju "bez mjera".

Nove vještine i znanjeTaj scenarij također prognozira stjecanje nešto novog znanja i poboljšanje poljodjelskih vještina, što će biti posljedice konkurencije na slobodnom tržištu. Taj se pozitivni trend uzima u obzir pri prognoziranju budućih prinosa 2050. Međutim, scenarij ne predviđa aktivno jačanje socijalnog i ljudskog kapitala. Njegov se porast pretpostavlja samo kao posljedica tržišne konkurencije koja će seljake "prisiliti" da postanu profesionalniji i stječu nove vještine i znanje.