ZAMECI PROMJENE

Sažetak ključnih nalaza

Ključni nalaz br. 1: Poljoprivreda na zapadnom Balkanu stvarno je važna

Poljoprivreda je stoljećima kralježnica zapadnog Balkana, i uvijek je igrala važnu ulogu u njegovim društvima. Osim što opskrbljuje hranom i pruža usluge ekosustava, poljoprivreda je također važna strategija preživljavanja za velik dio stanovnika regije.  Međutim, današnje poljoprivredno tržište ne cijeni te usluge ekosistema. Poljoprivrednici mogu i nastaviti pružati usluge ekosistema toliko vrijedne za društvo samo ako ih je društvo voljno nagraditi za njihov težak i pošten rad.

Ključni nalaz br. 2: Postojeća poljoprivredna politika pruža potporu “niskog intenziteta” za ekološko poljodjelstvo

Aktualna poljoprivredna politika na zapadnom Balkanu nije (ili nije više) suprotstavljena organskom poljodjelstvu. Većina zemalja zapadnog Balkana ima neki zakon o organskoj poljoprivredi i primjenjuje neku vrstu potpora u korist organske proizvodnje – premda je to u BiH samo u okviru Republike Srpske, i na vrlo uskoj razini. Njihovi napori da svoju poljoprivrednu politiku harmoniziraju s EU-ovom CAP također ima za posljedicu uvođenje primjene dvaju skupova ekoloških standarda u poljoprivredi. To će poljoprivrednike prisiliti da više skrbe za prirodu i okoliš. Međutim, osim Hrvatske, u kojoj postepeno počinje provedba, ekološka primjena dvaju skupova ekoloških standarda u drugim zemljama još uvijek postoji samo na papiru.

Ključni nalaz br. 3: Sadašnje poljodjelstvo ne stvara nikakvu realnu dodanu vrijednost

Kao što se može vidjeti iz proračuna uključenih u ovu studiju – sadašnja metoda poljodjelstva u regiji ne pruža nikakvu realnu dodanu vrijednost (RDV). Ustvari, prema proračunima u ovoj studiji, sve zemlje zapadnog Balkana stvaraju znatnu negativnu RDV. Ukratko: s ekonomskog stajališta, aktualna praksa u poljodjelstvu potpuno je besmislena, jer stvara više ekonomske štete nego koristi – čak i ako se mnoge od tih šteta ne pojavljuju u službenim statističkim tabelama.

Ključni nalaz br. 4: Izgradnja plodnosti tla i ljudskog i društvenog kapitala ključ su za uspjeh

Rezultati scenarija iz studije ukazuju na to da je reorijentacija na ekološko poljodjelstvo obećavajući scenarij za rješavanje potrebe da se uvaži usluge ekosistema – no samo ukoliko se može postići proizvodne prinose slične sadašnjima, i ako je društvo kao cjelina voljno i sposobno podržavati razvoj organskog poljodjelstva. Dva su ključna uvjeta da se to postigne:

1. Tlo mora biti plodno: plodnost treba izgraditi do mnogo više razine od sadašnje.
2. Ljudi i društvo moraju biti dorasli zadatku: treba uvesti opsežan program izgradnje kapacitetā, programa demonstracija i razmjene vještina (usavršavanje, istraživanje, obrazovanje, pilot projekti itd.) za različite ciljne skupine.

Ključni nalaz br. 5: Prelaz na ekološko poljodjelstvo stvara više radnih mjesta

Na zapadnom Balkanu poljodjelstvo i proizvodnja gnojiva zapošljavaju gotovo milijun ljudi. Međutim, samo 0,6% je zaposleno u industriji proizvodnje gnojiva. Potpuna konverzija na ekološko poljodjelstvo vjerojatno bi stvorila još otprilike 100.000 radnih mjesta, usprkos činjenici da bi nekih 70% od gotovo 6.000 ljudi koji rade u proizvodnji gnojiva izgubilo posao.

Ključni nalaz br. 6: Prelaz na ekološko poljodjelstvo proizvodi više hrane

Sadašnja produktivnost poljoprivrede (po jedinici) na zapadnom Balkanu prilično je niska u usporedbi s EU. Nasuprot nekim drugim zemljama, gdje poljoprivreda postiže visoke prinose zbog upotrebe agrokemijskog "dopinga" visokih inputa, za prelaz na ekološko poljodjelstvo na zapadnom Balkanu nije izgledno da bi izazvalo smanjenje prinosā. Iskustvo iz drugih zemalja koje provode slične sisteme poljodjelstva kao na zapadnom Balkanu, kao i (ograničeno) iskustvo s organskim poljodjelstvom u regiji, ukazuju na to da bi prinosi od organskog poljodjelstva ostali (barem) na istoj razini kao i sada. Ustvari, zbog potrebe da se uvede drugačiju kombinaciju kultura i stoke, s posljedicom da ima više stoke, očekuje se da bi ukupna konverzija na ekološko poljodjelstvo stvorila 8-34% više žitnih jedinica (ŽJ) od početnog stanja.

Ključni nalaz br. 7: Prelaz na ekološko je "zeleniji"

Konverzija na ekološko poljodjelstvo dobra je za okoliš: ono je bolje za tlo i ne rezultira ikakvim zagađenjem vode. Usprkos tome što ima 50% više stoke od početnog stanja, ono smanjuje zagađenje zraka i emisije stakleničkih plinova.

Ključni nalaz br. 8: Prelazak na organsko je profitabilniji

Zbog mnogo višeg BDV, a nižih troškova po okoliš i javnih troškova, RDV organskog poljodjelstva mnogo je viši nego u slučaju početnog stanja i BAU. Ustvari, nasuprot početnom stanju i BAU, organski scenariji jedini rezultiraju pozitivnim RDV. Jedina loša strana ove opcije jest da bi se od potrošača očekivalo da za hranu plate 10% više nego u početnom stanju (premda bi ta premijska cijena mogla uključivati zarade od izvoza).

Ključni nalaz br. 9: Postupanje kao obično nije opcija

Iz dobivenih rezultata sasvim je razvidno da scenarij "bez mjera" nije opcija (premda uključuje 20% područja pod organskim poljodjelstvom). On zapošljava manje ljudi i proizvodi manje hrane od početnog stanja. Također nema dobre rezultate iz ekološke i ekonomske perspektive. Scenarij "bez mjera" nije održiv ni ekonomski niti ekološki, tako da mora doći do nekakve promjene.