ZAMECI PROMJENE

Poljoprivreda: Važan stup privrede i društva na Zapadnom Balkanu

Poljoprivreda je jedan od najvitalnijih stupova privrede i društva. Bez oblika poljoprivrede koji bi bili prihvatljiviji za okoliš nije izgledno da će biti moguć uspješan ekonomski i društveni razvoj. Poljoprivreda je aktivnost s višestrukim ciljevima:

  • Proizvodi hranu za ljude, stočnu hranu te sirovine za industriju.
  • Pruža zaposlenje i prihode, te je društveni i ekonomski temelj mnogih ruralnih zajednica.
  • Budući da se temelji na prirodnim resursima i u velikoj mjeri ovisi o prirodnim procesima, ona ljude povezuje sa zemljom, biljkama i životinjama.
  • Konačno, ima dubok upliv – i pozitivan i negativan – na seoske ekosisteme i okoliš.

Poljoprivredne djelatnosti dovode do različite kvalitete krajolika, bioraznolikosti, voda, tala i zraka. Međutim, nasuprot većini drugih privrednih sektora, poljoprivreda je i izvor i žrtva zagađivanja i degradacije okoliša.

Visoka očekivanja za poljoprivredu i od nje

Problemi okoliša i oskudice zemlje s jedne strane, te rastuće svjetsko stanovništvo s druge vrše ogroman pritisak na poljoprivredu. Ona je stisnuta između tehnologije, ekonomskih i socijalno-političkih pritisaka. U posljednjih je nekoliko desetljeća poljoprivreda vrlo uspješno uvećavala prirode, pritom smanjujući količinu rada koji je potrebno uložiti. Međutim, u većini slučajeva to je postignuto po cijenu uništavanja prirodnih resursa, što je u nekim slučajevima rezultiralo nepovratnom štetom. Većina metoda koje se danas primjenjuje u poljodjelstvu nisu ni izdaleka održive. Potrebne su velike prilagodbe kako poljoprivredne prakse, tako i programa i mjera ne bi li se stvorilo uvjete za održiviji poljoprivredni i ruralni razvoj.

Doprinosi trima najvećim problemima okoliša

Gubitak bioraznolikosti, promjene klime i ljudski utjecaj na dušični ciklus sigurno su tri najveća problema okoliša s kojima se čovječanstvo suočava. Poljoprivreda više od bilo kojeg sektora djeluje na bioraznolikost i na dušični ciklus. Njen specijalizirani način obrađivanja zemlje, često preotete od prirode (npr. bivše kišne šume i travnjaci), koji se uvelike temelji na proizvodnji robā (često monokultura), koristi ograničen broj komercijalnih sojeva i podvrsta te korištenjem pesticida i gnojiva uništava bioraznolikost. Poljoprivredna proizvodnja ispušta ogromne količine dušika u zrak i vodu. Prema Evropskoj agenciji za okoliš (EEA), poljoprivreda je glavni izvor dušičnog zagađenja evropskih izvora vode, s tipičnim doprinosom od 50-80% ukupnog opterećenja dušikom. Poljoprivreda globalno također doprinosi 17-32% svih emisija stakleničkih plinova (SP) koje izazivaju ljudi (u usporedbi s 13% od prometa).

slika1.jpg