ZAMECI PROMJENE

Okvir i metodologija istraživanja

Opći istraživački cilj ove analize jest donosiocima strategija i onima koji predvode javno mnijenje na zapadnom Balkanu pružiti pouzdanu procjenu ekoloških i ekonomskih posljedica prelaska na održivu (konkretno, organsku) poljoprivredu. Posebni ciljevi istraživanja su:

  • Procijeniti kako postojeći poljodjelski postupci i industrija mineralnih gnojiva na zapadnom Balkanu djeluju na zapošljavanje, proizvodnju hrane i ekonomsku uspješnost.

  • Usporediti rezultate postojećeg stanja (početno) s rezultatima koji nastaju iz triju razvojnih scenarija.

  • Pružiti zaključke i sugestije za strategijsko djelovanje koje pospješuje usvajanje najpoželjnijeg/najpoželjnijih scenarija.

Putem ovog istraživanja nastoji se tematizirati neka od temeljnih pitanja o posljedicama proširenog usvajanja održivih vrsta poljoprivrede na koja ipak još nema odgovora. Metodologija i pristup koje se koristi u ovom istraživanju mogu služiti kao okvir za sličnu analizu kako na zapadnom Balkanu tako i drugdje. Rezultati i zaključci iz ovoga, kao i potencijalne nove studije, mogu biti korisno sredstvo pomoći donosiocima strategija u oblikovanju i provođenju odgovarajućih mjera poljoprivredne politike koje podržavaju provođenje najizglednijih scenarija.

Što želimo procijeniti?

Zapošljavanje (radna mjesta) je važan element životnog standarda i indikator razine razvijenosti društva. Zapošljavanje daje dohodak, pojačava osobno dostojanstvo i podržava razvoj stvaralačkih sposobnosti. Ono također osigurava socijalni mir, bolju stabilnost i blagostanje u društvu. Donosioci strategija posebno su osjetljivi na stvaranje ili gubljenje radnih mjesta. U ovoj procjeni uzima se u obzir zapošljavanje kako u poljodjelstvu tako i u proizvodnji gnojiva.

Proizvodnja hrane jedan je od najvažnijih aspekata prehrambene sigurnosti. Prehrambena sigurnost je kompleksno pitanje koje određuju mnogi faktori. Najvažniji su raspoloživost hrane, pristup hrani, stabilna opskrba hranom i korištenje hrane. Među njima je posebno važna raspoloživost hrane. Jedan od najvažnijih faktora koji određuju raspoloživost hrane jest poljoprivredna proizvodnja (prinosi). Proizvodnja hrane je strategijski interes svake zemlje, a zemlje koje proizvode mnogo hrane u načelu imaju i veću raspoloživost hrane. Redovna opskrba dostatnim količinama visoko kvalitetne hrane preduvjet je duga i zdrava života – a skupa s obrazovanjem i pristojnim životnim standardom jedan je od triju ključnih elemenata koji definiraju razinu društvene razvijenosti. 

Ekonomsku uspješnost neke ekonomske aktivnosti najčešće se izražava kao bruto dodanu vrijednost (BDV) koju stvara. BDV pokazuje ekonomsku snagu neke ekonomske aktivnosti ili sektora. Zbroj BDV koji stvore sve ekonomske aktivnosti neke zemlje čini njen bruto društveni proizvod (BDP). BDP per capita ključni je indikator bogatstva zemlje i životnog standarda njenih stanovnika. Premda je BDV koristan ekonomijski indikator, on nam ništa ne kaže o šteti po okoliš do koje je moglo doći dok se stvaralo BDV. On nam ništa ne kaže ni o javnim izdacima (npr. potporama, javnim uslugama koje se pruža besplatno itd.) koji su možda pridonijeli formiranju BDV-a – izvorima koje se moglo iskoristiti i u druge svrhe. To je posebno važno u poljoprivredi. U mnogim zemljama znatan dio poljoprivrednog BDV-a čine potpore. U EU potpore obuhvaćaju oko 30% BDV-a stvorenog u poljoprivredi. Zbog svega toga, ekonomsku uspješnost poljodjelstva i proizvodnje gnojiva u ovoj procjeni se izražava putem realne dodane vrijednosti (RDV), koja je BDV korigiran za povezane troškove okoliša i javne izdatke povezane s njim. 

slika7.jpg