ZAMECI PROMJENE

Diskusija o primijenjenoj metodologiji

Primijenjena metodologija

Ocjena RDV u ovom istraživanju jako se oslanja na pojam eksternih troškova. Oni su proračunati pomoću raznih metoda računovodstva okoliša za koje se, unatoč njihovom holističkom pristupu, i dalje čini da ne mogu zahvatiti "istinsku vrijednost" dobara i usluga okoliša. Štoviše, upitno je može li se tu "istinsku vrijednost" uopće izraziti monetarno. Međutim, unatoč ovim nedostacima, ipak se vjeruje da je procjena eksternih troškova što ih donose poljoprivreda i proizvodnja gnojiva, zasnovana na ovdje predstavljenoj metodi računovodstva okoliša, korisno oruđe za širenje naše percepcije i razumijevanja poljoprivredne održivosti.

Uključivanje eksternalija u procjenu jest način da se sadašnju debatu o održivoj poljoprivredi naspram konvencionalne proširi u novu dimenziju. Taj pristup nudi neke nove perspektive time što pokušava otkriti i dešifrirati brojeve u pozadini i onkraj standardnih ekonomskih brojki. Međutim, on se i dalje oslanja na konvencionalne ekonomske metode i vezan je uz njih, a one su ograničene u određivanju vrijednosti mnogih dobara i usluga okoliša, posebice nekorištenja i intrinzičnih vrijednosti. U tom smislu upotreba eksternalija u procjeni uspješnosti poljoprivrede može biti pojmovna zamka jer holističke se pojmove (npr. usluge okoliša) teško može razumjeti i valjano ocijeniti primjenom konvencionalnih (redukcionističkih) metoda.

Poljoprivredni sistemi pružaju niz pozitivnih eksternalija, koje su također poznate kao usluge ekosistema. Zbog nedostatka podataka i metoda određivanja vrijednosti u procjenu je uključeno samo vezivanje ugljika u smislu poboljšavanja organske tvari u tlu, a druge usluge ekosistema nisu. U slučaju prelaza na ekološke poljoprivredu velikih razmjera, vrijednost tih usluga mogla bi biti bitna jer izgleda da je ekološke poljoprivreda u stanju pružiti više koristi bioraznolikosti nego konvencionalna proizvodnja te vezivanje ugljika koja smanjuje neto globalne emisije SP. Da je u procjenu uključena samo bioraznolikost, velika je mogućnost da bi RDV organskih scenarija bio pogodniji za ekološku poljoprivredu nego što je prikazano u ovoj studiji – osobito budući da je ustanovljeno kako usluge poljoprivrednog ekosistema u ovoj regiji imaju vrlo visoku vrijednost.

Pouzdanost dobivenih rezultata

Mnogi podaci potrebni za obavljanje ove studije nisu bili raspoloživi ili im je kvaliteta bila upitna. Analizu se moralo obaviti u kontekstu siromašnom podacima. Zbog nedostatka fizikalnih i ekonomijskih podataka u procjeni eksternih troškova nije se moglo primijeniti jednoobrazne metode. Moralo ih se razvijati od slučaja do slučaja. Kako je ovaj rad pionirsko nastojanje da se procijeni ekološke i ekonomske posljedice krupnog prelaza na održivu poljoprivredu, uzimajući u obzir eksternalije i javne investicije kako u poljoprivredi tako i u proizvodnji gnojiva, njegove bi rezultate i zaključke trebalo smatrati prvom aproksimacijom koju će vjerojatno trebati dalje poboljšavati. Međutim, važno je držati na umu da je ograničena pouzdanost procjene bila i značajka ranih procjena u drugim sektorima, posebno u energetici, i da ona preteže i danas.

Doprinos dijalogu

Čini se da je opravdano zaključiti da je najvredniji doprinos rezultata i zaključaka prikazanih u ovoj studiji u tome što pružaju okvir za diskusiju o izvedivosti krupnog prelaza na održivu poljoprivredu na zapadnom Balkanu, a ne u tome što bi ona davala konačne proračune bez greške. Ova studija može biti važno polazište za buduće analize i može dati doprinos dijalogu koji vodi ka efektivnim strategijskim odlukama. Krajnji cilj ove ocjene nije bio pružiti pedantne proračune eksternih troškova nego istaknuti njihovu važnost i pridonijeti da pojam eksternih troškova dobije viši rang u diskusiji o održivoj poljoprivredi.