ENERGIJA NADOHVAT RUKE

Potencijali i izazovi financiranja projekata obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti

Financiranje iz ESI fondova

Instrumenti za provedbu zajedničkih europskih politika uključuju pojedine politike i njima pripadajuće fondove koje zajedničkim imenom zovemo Europski strukturni i investicijski fondovi (ESI):

  •      - Kohezijska politika
  •            - Europski fond za regionalni razvoj (ERDF)
  •            - Europski socijalni fond (ESF)
  •            - Kohezijski fond (CF)
  •      - Zajednička poljoprivredna politika
  •            - Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EARDF)
  •      - Zajednička ribarska politika
  •            - Europski pomorski i ribarski fond (EMFF) 

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) je u travnju 2012. godine započelo proces pripreme programskih dokumenata za potrebe novog financijskog razdoblja Europske unije od 2014 do 2020 godine. Programiranje je postupak izrade strateških i programskih dokumenata koji predstavlja osnovu za korištenje ESI fondova u idućoj sedmogodišnjoj financijskog perspektivi. U predstojećem programskom razdoblju EU 2014.-2020. postoje velike mogućnosti korištenja sredstava namijenjenih integriranom održivom razvoju lokalnih i regionalnih samoupravnih jedinica (općina, gradova i županija). Niskougljični razvoj zauzima važno mjesto u ciljevima Strategija Europe 2020. te ima sve naglašenije značenje u okviru kohezijske politike EU u financijskoj perspektivi 2014.-2020.  Tri zadana pravca rasta: pametan (inovacije, obrazovanje, digitalno društvo), održiv (klima, energija, mobilnost i konkurentnost) i uključiv (zapošljavanje i vještine te borba protiv siromaštva) rast isprepliću se kroz tematske ciljeve Europske unije za novo programsko razdoblje.

Iako tematski ciljevi predviđaju naglašenu ulogu zemalja članica u provedbi politike urbanog razvoja, predviđeno je daleko naglašenije uključivanje samih lokalnih i regionalnih samoupravnih jedinica u programiranje i provedbu programa i mjera urbanog razvoja. Do danas kohezijska politika nije bila dovoljno decentralizirana, odnosno spuštala se na regionalnu razinu, ali ne i na lokalnu. Prijedlozi Europske komisije su stoga za buduće razdoblje usmjereni ka jačanju integriranih programa i mjera urbanog razvoja u svrhu promocije održivog razvoja gradova. Stoga se predlaže izrada Strategija za integrirane akcije uz naglasak na nisko-ugljični razvoj. Predviđa se korištenje sredstava Europskog socijalnog fonda (ESF) u sinergiji s Europskim fondom za regionalni razvoj (EFRD) i Kohezijskim fondom (CF) kako bi se podržalo mjere usmjerene na pet investicijskih prioriteta:

a) Promocija proizvodnje i distribucije OIE 
b) Promocija korištenja energetske efikasnosti (EE) i OIE u malim i srednjim poduzećima (SME)
c) Podrška korištenju EE i OIE u javnoj infrastrukturi i u sektoru kućanstva (isključivo ERDF za kućanstva)
d) Razvoj pametnih distribucijskih sustava ("smart grids")
e) Promocija nisko-ugljičnih strategija za urbana područja.

Također, otvara se mogućnost da se prioritet u razvoju i inovacijama dade nisko-ugljičnim tehnologijama i visoko-učinkovitoj kogeneraciji električne energije i topline, mogućnost podrške velikim kompanijama na određenim područjima te mogućnost razvoj nisko-ugljične strategije za sve teritorije, s mogućnošću uključenja urbane mobilnosti.

Implementacijski princip koji će se slijediti u području energetike temeljit će se na:

- podržavanju privatnih investicija, pri čemu treba osigurati da nacionalna javna sredstva nadopunjuju privatna sredstva;
- kreiranju tržišta za energetske uštede kroz tržišne mehanizme prije financiranja iz javnih sredstava (garancija energetske uštede, Energy Service Companies – ESCOs, odnosno tvrtke pružatelji energetske usluge koji ugovaraju energetsku uslugu temeljem Ugovora o energetskom učinku i sl.) 
- financiranju projekata u kojima postoji potencijal za visok prihod ili uštedu troškova. 

Prema najavama, minimalni iznos sredstava koje će se osigurati za projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije u sklopu fondova kohezijske politike iznosit će 17,6 milijardi eura. Dodatno, iznos koji će pojedina zemlja članica EU morati iz ERDF-a potrošiti na projekte obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti iznosit će od 20% za razvijene zemlje, do 6% za najnerazvijenije zemlje. To bi za Hrvatsku značilo da će iz ERDF-a na raspolaganju imati oko 40 milijuna eura godišnje samo za projekte energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.